30. GODINA KATOLIČKOG VJERONAUKA U ŠKOLAMA U BOSNI I HERCEGOVINI – Predavanje na susretu dijacezanskih svećenika VBN 21. rujna 2022.

Središnje predavanje na susretu dijacezanskih svećenika Vrhbosanske nadbiskupije održao je predstojnik Katehetskog ureda Vrhbosanske nadbiskupije (KUVN) dr. vlč. Tomislav Mlakić koje prenosimu cijelosti.

Sve pozdravljam i drago mi je da se, o 30. obljetnici ponovnog uvođenja vjeronauka u škole, školskom vjeronauku dalo na važnosti stavljajući ovu temu za središnju temu susreta dijecezanskih svećenika Vrhbosanske nadbiskupije. Bilo bi mi  još draže da se ovom temom pozabavimo barem na jednom studijskom danu, da se u govor o katoličkom vjeronauku u školama uključe sve naše institucije koje se bave odgojem i obrazovanjem i da naša mjesna Crkva odgovorno i  hrabro podvuče crtu ispod tridesetogodišnjeg prijeđenog puta, da vidimo što i kako dalje. Pitanja je mnogo i što ih duže budemo gurali pod tepih to će biti teže pronaći rješenja.

Za naš danjašnji susret odlučio sam progovoriti o nekoliko stvari: pravnom okviru u koji je smješten katolički vjeronauk u Bosni i Hercegovini, stavovima Katoličke Crkve o vjerskom odgoju i obrazovanju katoličke djece, statističkim podatcima koje Katehetski ured bilježi od 2015. godine i, konačno, o redovitim aktivnostima KUVN-a, nekim problemima, izazovima i znakovima nade s kojima se svakodnevno suočavaju oni koji, na bilo koji način, sudjeluju u ovom poslanju Crkve. Dok mi ovdje danas sjedimo i u tjednu koji je pred nama, 114 vjeroučitelja će ući u 79 osnovnih (ovdje nisu ubrojene područne škole) i 51 srednju školu u kojima će ih dočekati 8317 osnovaca i 4044  srednjoškolca.

 

Pođimo redom!

Česti su prigovori, utemeljeni na predrasudama, da su zbog vjeronauka u školama crkve i vjerske zajednice privilegirane u odnosu na druge i da vjeronauk dijeli i diskriminira djecu. Istina je potpuno drugačija.

Temeljnim ugovorom između Sv. Stolice i Bosne i Hrcegovine  koji je potpisan 2007 godine, priznat je pravni subjektivitet Katoličkoj Crkvi i stvoren pravni okvir za konfesionalni vjeronauk u javnim školama. Taj pravni okvir utemeljen je u univerzalnom i partikularnom pravu – i crkvenom i državnom.

Univerzalni zakoni su:

  • Temeljni ugovor između Sv. Stolice i Bosne i Hercegovine
  • Zakonik kanonskog prava
  • Opći direktorij za katehezu

Partikularni zakoni su:

  • Zakon o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini
  • Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini
  • Upute Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

U spomenutom Temeljnom ugovor izmedju Sv. Stolice i Bosne i Hercegovine čitamo (14 i 16 članak):

  • Bosna i Hercegovina u svjetlu načela o slobodi vjere, priznaje temeljno pravo roditelja na vjerski odgoj djece te u sklopu školskoga plana i programa i, u skladu s voljom roditelja ili skrbnika, nastavu katoličkoga vjeronauka u svim javnim osnovnim i srednjim školama i predškolskim ustanovama, kao obveznoga školskoga predmeta za sve koji ga izaberu, pod istim uvjetima kao za sve druge obvezne predmete.
  • Školske će vlasti, u suradnji s nadležnim crkvenim vlastima, roditeljima i punoljetnim učenicima omogućiti da pri upisu u školsku godinu slobodno izaberu katolički vjeronauk na način da njihova odluka ne bude povod bilo kakvome obliku diskriminacije na području školske djelatnosti.
  • Katolički će vjeronauk predavati kvalificirani vjeroučitelji, s kanonskim nalogom mjesnoga dijecezanskog biskupa, i koji ispunjavaju uvjete propisane važećim zakonima Bosne i Hercegovine za dotičnu vrstu škole pridržavajući se svih prava i dužnosti koje iz toga proizlaze. U slučaju da dijecezanski biskup opozove kanonski nalog, vjeroučitelj – nastavnik neće moći nastaviti predavanje katoličkoga vjeronauka.
  • Vjeroučitelji su ravnopravni članovi nastavničkoga zbora obrazovnih ustanova.
  • Programe i sadržaje nastave katoličkoga vjeronauka, udžbenike i didaktičku građu treba pripraviti i odobriti Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine. Način odvijanja nastave katoličkoga vjeronauka uredit će se posebnim ugovorom između nadležnih vlasti Bosne i Hercegovine i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine.

          Zakonom o slobodi vjere proklamira (članci 4, 10 i 14) da svatko ima pravo na vjersku pouku, koju će obavljati samo osobe koje na tu službu imenuje službeno tijelo ili predstavnik njegove crkve ili vjerske zajednice, kako u vjerskim ustanovama tako u javnim i privatnim predškolskim ustanovama i osnovnim školama i višim razinama obrazovanj.

          Okvirnim zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju uredjeni su principi predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja u Bosni i Hercegovini (čl. 6 i 9).

Uloga je Katehetskog ureda da u skladu s navedenim zakonima planira, organizira, provodi i nadzire vjerski odgoj i izobrazbu u školama i drugim odgojno – obrazovnim institucijama u BiH – tako piše u Statutu Katehetskog ureda Vrhbosanske nadbiskupije.

 

Sve tri vjerske zajednice u Bosni i Hercegovini (Islamska Zajednica, Srpska Pravoslavna Crkva i Katolička Crkva) jedinstvene su u stavu da konfesionalni vjeronauk mora biti dijelom redovne nastave i zajednički su pružale otpor tzv. međunarodnoj zajednici koja je nastojala uvesti predmet koji bi bio zamjena za konfesionalni vjeronauk. Zajednički stav svih vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini kada je u pitanju konfesionalni vjeronauk može se sažeti u nekoliko točaka:

  • vjeronauk treba biti redoviti školski predmet
  • učenici pohađaju vjeronauk sukladno svojoj konfesionalnoj pripadnosti
  • vjerske zajednice izrađuju nastavne planove i programe, tiskaju priručnike a nadležna ministarstva ih verificiraju
  • vjerske zajednice su odgovorne za educiranje nastavnog osoblja
  • nastavno osoblje se upošljava sukladno zakonskim propisima ali nije moguće uposliti nastavnika konfesionalnog vjeronauka bez certifikata dotične vjerske zajednice (Grabus).

Kada je katolički vjeronauk u pitanju, ne treba se umoriti uvijek iznova iščitavajući priopćenje u 25 točaka koje je neposredno nakon rata, 1997. godine, tadašnji predsjednik Vijeća za katehezu, biskup Pero Sudar, pripravio za Biskupsku konferenciju BiH – Stavovi Katoličke Crkve u BiH o vjerskom odgoju i obrazovanju katoličke djece. Mislim da je tadašnji stav biskupa temelj na kojem treba graditi dalje ne bojeći se novih pristupa i mogućnosti.

 

Podatci o broju vjeroučenika u školskoj 2022/2023. godini u Vrhbosanskoj nadbiskupiji – pouka i poruka

Nastava katoličkog vjeronauka se, na području VBN, odvija u 79 osnovnih škola (s pripadajućim područnim školama) i 51srednjoj školi.

Pogledajmo kakvo je stanje od županije do županije.

 

OSNOVNE ŠKOLE

2018/2019

SREDNJE ŠKOLE 2018/2019 OSNOVNE ŠKOLE

2019/2020

SREDNJE ŠKOLE 2019/2020 OSNOVNE ŠKOLE 2020/2021 SREDNJE ŠKOLE 2020/2021 OSNOVNE ŠKOLE 2021/2022 SREDNJE ŠKOLE 2021/2022 OSNOVNE ŠKOLE 2022/2023 SREDNJE ŠKOLE 2022/2023
10.300 4.778 9.528 4.555 9.176 4.341 8.682 4.213 8.317 4.044
15.078 14.083 13.517 12.895 12.361

 

Županija Središnja Bosna

Osnovne škole 2017/2018 5426
Osnovne škole 2018/2019 5291
Osnovne škole 2019/2020 4815
Osnovne škole 2020/2021 4511
Osnovne škole 2021/2022 4268
Osnovne škole 2022/2023 3991
Srednje škole 2017/2018 3028
Srednje škole 2018/2019 2414
Srednje škole 2019/2020 2120
Srednje škole 2020/2021 2085
Srednje škole 2021/2022 1958
Srednje škole 2022/2023 2036

U županiji su 18 osnovnih i 15 srednjih škola. Ove godine nedostaje 277 učenika u osnovnim a broj učenika u srednjim školama se uvećao za 78 učenika. U zadnjih pet godina u ovoj županiji se broj vjeroučenika smanjio za 1435 učenika u osnovnim i za 992 učenika u srednjim školama.

 

 Sarajevski kanton

Osnovne škole 2017/2018 476
Osnovne škole 2018/2019 452
Osnovne škole 2019/2020 427
Osnovne škole 2020/2021 435
Osnovne škole 2021/2022 433
Osnovne škole 2022/2023 417
Srednje škole 2017/2018 246
Srednje škole 2018/2019 235
Srednje škole 2019/2020 217
Srednje škole 2020/2021 203
Srednje škole 2021/2022 181
Srednje škole 2022/2023 183

U Sarajevskom kantonu, u odnosu na prošlu godinu, u osnovnim školama je manje 16 a u srednjim više 2 učenika. Vjeronauk je zastupljen u 10 osnovnih i 5 srednjih škola. Najveći broj vjeroučenika u ovom kantonu su učenici KŠC-a sv. Josip. Ne samo u ovom nego i u drugim centrima, čini se da je to pojava u većim gradovima, sve više katoličke djece umjesto vjeronauka odabire etiku – ovdje je lanac odgovornosti podugačak – obitelji, župe i župnici, vjeroučitelji i sami centri.

 

Herceg-bosanska županija

Osnovne škole 2017/2018 207
Osnovne škole 2018/2019 221
Osnovne škole 2019/2020 200
Osnovne škole 2020/2021 194
Osnovne škole 2021/2022 169
Osnovne škole 2022/2023 158
Srednje škole 2017/2018 109
Srednje škole 2018/2019 100
Srednje škole 2019/2020 119
Srednje škole 2020/2021 101
Srednje škola 2021/2022 111
Srednje škole2022/2023 102

U ovoj županiji imamo samo 2 škole – na Kupresu. Ukupno, u odnosu naprošlu godinu nedostaje 20 učenika – 11 u osnovnoj i 9 u srednjoj školi. U zadnjih pet godina broj učenika se smanjio za 56.

 

Hercegovačko-neretvanska županija

Osnovne škole 2017/2018 670
Osnovne škole 2018/2019 659
Osnovne škole 2019/2020 692
Osnovne škole 2020/2021 649
Osnovne škole 2021/2022 633
Osnovne škole 2022/2023 602
Srednje škole 2017/2018 318
Srednje škole 2018/2019 268
Srednje škole 2019/2020 268
Srednje škole 2020/2021 257
Srednje škole 2021/2022 258
Srednje škole 2022/2023 263

U ovoj županiji, radi se o ramskom kraju, imamo jednu srednju i 4 osnovne škole. Ove godine je u osnovnim školama manje 29 vjeroučenika a 5 učenika više u srednjoj. U zadnjem petogodištu broj učenika se smanjio za 123 vjeroučenika – 68 u osnovnoj i 55 u srednjoj školi.

 

Zeničko-dobojski kanton

Osnovne škole 2017/2018 1809
Osnovne škole 2018/2019 1800
Osnovne škole 2019/2020 1701
Osnovne škole 2020/2021 1612
Osnovne škola 2021/2022 1543
Osnovne škole 2022/2023 1536
Srednje škole 2017/2018 754
Srednje škole 2018/2019 723
Srednje škole 2019/2020 862
Srednje škole 2020/2021 780
Srednje škola 2021/2022 757
Srednje škole 2022/2023 626

U ovom kantonu nastava katoličkog vjeronauka se odvija u 18 osnovnih i 18 srednjih škola. U odnosu na prošlu godinu, 7 je manje vjeroučenika u osnovnim a 131 učenik u srednjim školama. U zadnjih pet godina, broj se smanjio za 401 vjeroučenika – 273 u osnovnim i 128 u srednjim školama. Za one koji ne znaju, Žepče i Usora imaju poseban status unutar ovog kantona – ta se posebnost očituju i u autonomiji na području obrazovanja.

Posavska županija

Osnovne škole 2017/2018 1586
Osnovne škole 2018/2019 1469
Osnovne škole 2019/2020 1252
Osnovne škole 2020/2021 1180
Osnovne škola 2021/2022 1095
Osnovne škole 2021/2023 1053
Srednje škole 2017/2018 848
Srednje škole 2018/2019 762
Srednje škole 2019/2020 694
Srednje škole 2020/2021 664
Srednje škola 2021/2022 667
Srednje škole 2021/2023 581

U ovoj županiji vjeronauk se predaje u 7 osnovnih i tri srednje škole. Ove godine u osnovnim školama nedostaju 42 učenika a u srednjim 86. U zadnjih pet godina broj učenika je drastično opao – u osnovnim školama nedostaju 533 učenika a u srednjim 267 – sveukupno 800 učenika – po onoj istoj računici – 40 razreda.

 

 Distrikt Brčko

Osnovne škole 2017/2018 117
Osnovne škole 2018/2019 107
Osnovne škole 2019/2020 134
Osnovne škole 2020/2021 306
Osnovne škola 2021/2022 264
Osnovne škole 2022/2023 248
Srednje škole 2017/2018 113
Srednje škole 2018/2019 139
Srednje škole 2019/2020 157
Srednje škole 2020/2021 123
Srednje škola 2021/2022 146
Srednje škole 2022/2023 123

U Distriktu je vjeronauk zastupljen u 10 osnovnih i 4 srednje škole. Ove školske godine u osnovnim školama je manje 16 učenika a u srednjim 23 – ukupno 39 vjeroučenika.  U cijeloj nadbiskupiji, ovo je jedini kraj u kojem je broj vjeroučenika rastao – 131 vjeroučenik je više u osnovnim i 10 učenika više u srednjim školama – sveukupno 141.

 

Tuzlanski kanton

Osnovne škole 2017/2018 322
Osnovne škole 2018/2019 301
Osnovne škole 2019/2020 307
Osnovne škole 2020/2021 289
Osnovne škola 2021/2022 277
Osnovne škole 2022/2023 312
Srednje škole 2017/2018 119
Srednje škole 2018/2019 137
Srednje škole 2019/2020 124
Srednje škole 2020/2021 131
Srednje škola 2021/2022 135
Srednje škole 2022/2023 130

Na području ovog kantona vjeronauk predajemo u 9 osnovnih i 8 srednjih škola. Broj vjeroučenika u osnovnim školama uvećao se za 35 a u srednjim umanjio za 5 vjeroučenika. Ovo je jedini kanton u kojem, nažalost, u 4 škole djeca još uvijek čekaju svoje vjeroučitelje.

U cijeloj nadbiskupiji, u zadnjih pet godina, broj učenika se smanjio za 2717 učenika – ako ovaj broj podijelimo s 15, a rijetki su razredi s više od 15 učenika – nadbiskupiju je napustilo 182 razreda – ne bi bilo teško izračunati koliko bi to bilo zatvorenih škola. Pronašli smo podatak iz 2012. godine – točno deset godina prije – tada smo imali 194 vjeroučitelja i 28.428 vjeroučenika – 21.546 u osnovnim i 6882 učenika u srednjim školama. Djeluje nestvarno i zastrašujuće ali statistika pokazuje da smo u deset godina na području naše nadbiskupije izgubili ili ostali bez 16067 vjeroučenika i 80 vjeroučitelja. Bolje je da ne pokušavam preračunavati u broj razreda koji nedostaju.

 

Redovite aktivnosti Katehetskog ureda

Ured vodi predstojnik (mislim da mu je dekret istekao prije pet godina) i tajnica gosp. Tomšić koja je ujedno i uposlenica KBF-a  – novac kojim se financiruju neke od naših aktivnosti je dio novca koji redovito dobijemo iz BK BiH od prodanih vjeronaučnih udžbenika.

 Katehetski dan VBN – redovito se događa na zadnju subotu u kolovozu – nekada smo svim svećenicima slali pozive za ovaj dan i odustali jer je odziv bio zanemariv – čast izuzetcima.

  1. Katehetska škola – u osam godina od kada vodim naš Katehetski ured, na razini BK BiH smo uspjeli organizirati jednu katehetsku školu.
  2. Duhovna obnova vjeroučitelja – unatoč svim poteškoćama uspjeli smo a najavljena je i za ovu godinu, svake godine organizirati dvodnevni susret stručno-duhovnog karaktera za sve naše vjeroučitelje – najčešće nam se pridruže i vjeroučitelji iz Banjalučke biskupije.
  3. Vjeronaučna olimpijada – olimpijadu nam je, kao i još mnogo drugoga, prekinula korona – bili bi više nego sretni kada bi olimpijada postala redovita aktivnost i kada bi se događala na razini BK BiH.
  4. Komunikacija s ministarstvima i školama – mislim da smo postali prepoznatljivi i da su i ministarstva i škole kroz sve ove godine naučile što su čije ovlasti – tu i tamo se dogode nesporazumi, uglavnom s onima i s onih područja, koji koriste termin naši.

Poteškoće i izazovi s kojima se susrećemo

  1. Nedostatak vjeroučitelja – smanjuje se broj časnih sestara koje rade u školama (ove godine su 4 sestre prestale predavati u školi), svećenici su rijetko spremni predavati u školama (starije možda i razumijem ali mlađe nikako), laike koji studiraju možemo nabrojiti na prste jedne ruke.
  2. Nedostatak savjetnika za vjeronauk u županijskim zavodima – bez savjetnika ne možemo pratiti rad vjeroučitelj – nažalost, ne postoji ni zavod koji bi pokrivao sve škole koje rade po hrvatskom nastavnom planu i programu – postoji tzv. Koordinacija hrvatskih ministara u čijem radu povremeno sudjelujemo a koja se bavi više politikom nego obrazovanjem.
  1. Neusklađenost zakonskih normi u županijama – prisiljeni smo raditi s 13 vlada i ministarstava – ova neusklađenost je posebno došla do izražaja u nedavnim nastojanjima oko reforme kurikuluma – jedan dio županijskih ministarstava s bošnjačkom većinom uključio je i nas u ove procese – županije s hrvatskom većinom nisu, ili još nisu.
  2. Konstantno smanjenje broja vjeroučenika – istina smanjenje broja učenika ne prati smanjenje broja sati vjeronauka u školama  što je opet svojevrsna politička prevara – teško je s optimizmom gledati u budućnost jer svakodnevno svjedočimo tihom nestajanju svoga hrvatskog naroda koji malo koga zabrinjava.
  3. Nedostatak solidarnosti i zajedničkog djelovanja na razini BK BiH: nemogućnost organiziranja zajedničkih stručnih usavršavanja, Vjeronaučne olimpijade, bilo kakvog događanja, pa i zajedničkog obilježavanja 30. obljetnice uvođenja vjeronauka u škole. Treba li spominjati da sjednicu Vijeća za katehizaciju i novu evangelizaciju nismo imali skoro tri godine – u međuvremenu se dogodila korona i sve ono što je ona sa sobom donijela – bili smo potpuno prepušteni sami sebi i snalazili se kako smo znali i umijeli.

 

Problemi koje ne bi smjeli gurati pod tepih a s nekim od ovih problema se bavila i nedavno završena Sinoda VBN

  1. Nedostatak suradnje vjeroučitelja i župnika – suradnja je uvijek dvosmjerna – mnogo je primjera lijepe i plodonosne suradnje – nažalost mnogo je primjera nesuradnje i netrpeljivosti između župnika i vjeroučitelja – prošle godine smo dvodnevnu duhovnu obnovu posvetili ovoj problematici.
  2. Neuvezanost školskog vjeronauka i župne kateheze – u koliko je župnih zajednica slavljena sv. Misa s učenicima za blagoslovljen početak nove školske godine. Vjeroučiteljima smo rekli na zadnjem Katehetskom danu da je nedopustivo da u svojim župama ne dolaze na nedjeljnu svetu Misu i da ćemo nastojati, u suradnji s vama, doći do informacija o njihovoj uključenosti u život župnih zajednica.
  3. Nakon 30 godina mnoge crkvene institucije i instance bi se trebale ozbiljno pozabaviti plodovima naše tridesetogodišnje nazočnosti u školama i ne izbjegavati postaviti pitanje: jesmo li uspjeli ili u čemu smo pogriješili.

Ne bi smjeli odustati od traganja za novim i boljim putevima, ne bi se smjeli bojati novih pristupa, ne bi smjeli gušiti optimizam onih koji još uvijek svoj rad u školama žive i kao poslanje.

  1. Zahvalni smo HBK za sve što je učinila i čini za nas na području školskog vjeronauka – je li nakon 30 godina došlo vrijeme da stanemo na vlastite noge i preuzmemo odgovornost za ovaj ostatak ostataka naše djece i mladih.

Završit ću sa znakovima nade

  1. Ne znam kako ali još uvijek uspijevamo započeti nove školske godine – providnost nas ne prestaje blagoslivljati.
  2. Roditelji koji prijavljuju svoju djecu na vjeronauk iako su njihovi dječaci i djevojčice, skoro pa jedini koji u školi pohađaju katolički vjeronauk.
  3. Vjeroučitelji koji, da nijedno dijete ne bi ostalo bez vjeronauka, putuju od škole do škole – neki i u više od desetak.
  4. Svećenici koji neumorno odlaze u svoje male područne škole i svojim dolascima hrabre preostale vjeroučenike i njihove roditelje.
  5. Naš Centar za mlade koji nam i treću godinu za redom osigurava naše dvodnevne susrete.

Hvala svima na pozornosti!